NOVA RAČA
Poklade, maškare u Novoj Rači
Od davnina, preko novoračanskih ravnina, ne plašeći se dušmanina, kroz trinaest sela prolazila je družina vesela. Poklade, tako maskirane da se ne nahlade iliti maškare glumeći neke fukare bankare, dolazili i odlazili . . . I onda godinama ništa da bi se opet maškare vratile u naša dvorišta. -Po prvi put su maškare u organizaciji Kulturno umjetničke udruge ”Ivan vitez Trnski” Nova Rača, zaposjele Društveni dom u Novoj Rači i po prvi put su birane najoriginalnije maske, kako nam je, između ostalog rekla Branka Novaković, predsjednica KUU ”Ivan vitez Trnski” Nova Rača. Obnavljajući tradiciju narodnih običaja tako žele sačuvati našu bogatu narodnu baštinu ovoga kraja. Koje su maske proglašene kao najoriginalnije, odlučio je žiri u sastavu: vlč. Mihil Gojani, Darko Knežić i Davor Sabolović. Da li je žiri prosudio onako kako je trebalo, ne nasjedajući pokušajima potkupljivanja, pogledajte naše videozapise i prosudite sami. Došli su i gosti iz KUD-a “Veliko Trojstvo” a sve prisutne su zabavljali članovi KUD-a “Prijatelji” iz Bereka.
ZANIMLJIVOSTI O POKLADAMA
Karneval je zapravo završno vrijeme prije korizme, tijekom kojeg dajemo oduška svojem tijelu i duhu, „iživljavamo” se uoči korizme, perioda odricanja, čišćenja, žrtvovanja. U nekim krajevima traje danima, u nekim tjednima, no obavezno završava utorkom, prije blagdana Pepelnice ili Čiste Srijede. Tradicija obilježavanja fašnika seže daleko u povijest, a korijene vuče iz kršćanstva. U 9. stoljeću, u vrijeme Grgura Velikog, propisana je crkvena mjera koja obvezuje da se u ponedjeljak i utorak, uoči Pepelnice, posti. Nedjelja koja prethodi Pepelnici nazvana je bezmesna nedjelja. Od tuda dolazi i naziv mesopust. Što bi zapravo bio i doslovan prijevod izvorno latinskog pojma Carne Vale (zbogom meso). Doduše, postoje tumačenja da je riječ karneval nastala i po drugom kriteriju, od također latinskog Carrus Navalis (brod na kotačima). Naime, brodovi na kotačima bili su dio proljetne svečanosti posvećene božici Izidi (Isidis Navigium) u Italiji tijekom 14. i 15. stoljeća. Ta je tradicija preseljena i u hrvatske obalne krajeve, kola prerušena u brodove česta su i u primorskim karnevalima, odnosno maškarama.
Kada bismo tražili prikladan hrvatski naziv za karneval (dakako, uz onaj kršćanski pojam mesopust), onda bi najbliže bio pojam Poklada. Naime, i tu se pojavljuju dva korijena riječi, jedan je poklad (posno, mrsno značenje), druga je stari hrvatski glagol klasti (staviti, npr. iz zdjele na tanjur) prisutan i u čakavskom i u kajkavskom narječju. Blizu je i pojam maškare (prerušavati se), dok je riječ fašnik, učestala u sjeverozapadnim krajevima Hrvatske, došla pod germanskim utjecajem. Doduše, i tu postoje dva tumačenja, prvo da je korijen riječ Fasten (postiti), a druga Fasching (nastao opet iz starijega naziva Vastschang ili Vaschanc – isprazniti zadnju čašu prije posta. (N24)
