ZAVOD ZA JAVNO ZDRVSTVO
BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE
Odjel za zaštitu mentalnog zdravlja i prevenciju ovisnosti
Objava teksta za medije:
Obilježavanje Svjetskog dana mentalnog zdravlja, 10.10.2023.
Iva Manestar, dr. med., spec. psihijatrije, subspec. socijalne psihijatrije
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, mentalno zdravlje je neizostavan i važan dio našeg sveukupnog zdravlja, a ne samo odsutnost mentalne bolesti i teškoća. To je stanje blagostanja u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresovima, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi svojoj zajednici.
Mentalno zdravlje je povezano s našim subjektivnim osjećajem dobrobiti i upravo stanje dobrog mentalnog zdravlja je preduvjet za zdravo i kvalitetno funkcioniranje u svakodnevnom životu.
Osobe dobrog mentalnog zdravlja imaju kapacitet nositi se sa životnim problemima i frustracijama, imaju visoku sposobnost prilagodbe na različite životne okolnosti uz sposobnost očuvanja vlastite dobrobiti, prihvaćaju uspjehe i neuspjehe kao sastavni dio zdravog rasta i razvoja, prihvaćaju i znaju se nositi sa svojim emocijama te ih izraziti na socijalno prihvatljive načine, imaju dobar uvid u realnost, svjesni su svojih kvaliteta, imaju učinkovite komunikacijske vještine s drugim ljudima, imaju kapacitet za uspostavljanje zdravih, podržavajućih i emocionalno zrelih interpersonalnih odnosa, produktivni su u svom djelovanju i svojim radom doprinose užoj i široj zajednici.
Na mentalno zdravlje ljudi utječu brojni čimbenici, od genetske predispozicije do različitih drugih bioloških, socioekonomskih i kulturoloških utjecaja.
Dobro mentalno zdravlje nije samo stvar pojedinca jer da bi bili produktivni, ostvarivali zadovoljavajuće odnose i doprinosili zajednici, moramo biti okruženi i drugim mentalno zdravim ljudima i zajednicom koja potiče suradnju i cijeni naš doprinos.
Želimo li mentalno zdravu zajednicu moramo osigurati i zadovoljiti osnovne egzistencijalne potrebe, izgrađivati okolinu sigurnu od nasilja, poticati pozitivna obrazovna iskustva, osigurati dobre radne uvjete i zapošljavanje te podržavati milje u kojima se poštuju osnovna ljudska prava. Ono što je također izrazito bitno je ulaganje u kvalitetno roditeljstvo i obitelj. Upravo je odnos roditelj-dijete, učenja i iskustva iz primarne obitelji te odnos povjerenja i poštovanja kojeg gradimo unutar obitelji i široj socijalnoj okolini temelj za dobro mentalno zdravlje. To je ujedno i snažan preventivni čimbenik u sprečavanju razvoja različitih psihičkih smetnji (anksiozne i depresivne smetnje, problemi ovisnosti …).
U današnje vrijeme, poremećaji mentalnog zdravlja su ozbiljan zdravstveni, ali i društveni problem, koji zbog sve veće učestalosti i čestog početka u mlađoj dobi, narušavaju kvalitetu života bolesnika, njegove obitelji i okoline. Narušeno mentalno zdravlje uključuje poteškoće na emocionalnom i kognitivnom planu, poteškoće u opažanju, mišljenju, inteligenciji, pažnji, ponašanju, nagonu i volji.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije blizu milijardu ljudi se nosi s poremećajima mentalnog zdravlja. Depresija je danas vodeći uzrok invaliditeta u svijetu.
Ulaganje u sustav podrške mentalnom zdravlju i promicanje mentalnog zdravlja te destigmatizacija osoba narušenog mentalnog zdravlja je izrazito važno za zdravlje cjelokupne populacije. Zato je Svjetska federacija za mentalno zdravlje (engl. World Federation for Mental Health – WFMH) u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (engl. World Health Organization – WHO) od 1992. godine potaknula obilježavanje Svjetskog dana mentalnog zdravlja svakog 10. listopada u godini.
U zadnje vrijeme bilježimo porast različitih psihičkih smetnji, najviše anksiozno depresivnog tipa, kao reakcija na današnje okolnosti življenja (osjećaj egzistencijalne nesigurnosti, nepovoljna političko-ekonomska zbivanja koje mediji svakodnevno plasiraju u javnost). Upravo taj osjećaj i iskustvo egzistencijalne nesigurnosti koji je prisutan oko nas, ljudima u riziku za razvoj mentalnih poteškoća trigeriraju manifestiranje smetnji.
Dugotrajna izloženost stresogenim faktorima iscrpljuje naše resurse, tako da je pitanje dobrog mentalnog zdravlja područje u kojem se cijelo društvo mora uključiti i reagirati i svi moramo raditi na osnaživanju kapaciteta u zajednici i više uložiti u prevenciju.
About the Author
