Skip to content
POST PRESS

POST PRESS

Neovisni portal

Primary Menu
  • Naslovnica
  • Vijesti
  • Najave
  • Duhovnost
  • Alternativa i zdravlje
    • Smijeh je lijek!
  • Zanimljivosti
  • Kolege (i ja) na zadatku
  • Predstavljamo vam
    • Poziranje za POST
  • Naši čitatelji
  • Foto u prolazu
  • Video
  • Pravila privatnosti
Live
  • Home
  • Vijesti
  • Čestitke za Dan neovisnosti
  • Vijesti

Čestitke za Dan neovisnosti

urednik 6. listopada 2019.

Dan neovisnosti

Dan neovisnosti je praznik u Republici Hrvatskoj koji se obilježava 8. listopada i neradni je dan. Tog dana 1991. godine, Hrvatski sabor je jednoglasno donio Odluku o raskidu državnopravnih sveza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ. Sabor je pritom utvrdio da Republika Hrvatska više ne smatra legitimnim i legalnim ni jedno tijelo dotadašnje SFRJ te da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije, koja više kao takva ne postoji.

Ovaj blagdan obilježava se u Hrvatskoj tek od 2001. godine (jednako kao i trenutačni Dan državnosti) kada je uveden na inicijativu Ive Škrabala. Međutim, kasnije se sam inicijator pokajao[1] jer je tadašnja vlast (Račanova vlada) promijenila obilježavanje Dana državnosti, koji se dotad slavio 30. svibnja, i još uvela Dan neovisnosti što je pak dovelo do opće zbrke s datumima i posljedično njihovog neprihvaćanja od strane naroda. Usto, trenutačni Dan neovisnosti je u najmanju ruku dvojben, ako ne i netočan, jer je državni sabor 25. lipnja 1991. donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske čime je Hrvatska postala samostalna i nezavisna država, dok je 8. listopada iste godine samo završena faza okončanja postupka razdruživanja Hrvatske u nekadašnjoj jugoslavenskoj federaciji.[2]

Sadržaj

  • 1Povijest
  • 2Saborska sjednica 8. listopada
  • 3Zanimljivosti
  • 4Poveznice
  • 5Izvori

Povijest[uredi VE | uredi]

Krajem osamdesetih godina 20. stoljeća komunistički sustav propada diljem istočne Europe i time započinju demokratske promjene. Te promjene zahvatile su i Hrvatsku (u sklopu danas propale SFRJ). Prijelomne godine novije hrvatske prošlosti, 1990., hrvatski su ljudi narodnom voljom izraženom na prvim demokratskim izborima u travnju i svibnju te godine svrgnuli komunističku vlast u Hrvatskoj. Dana 22. prosinca iste godine, nova vlast predvođena HDZ-om donosi prvi suvremeni demokratski Ustav Republike Hrvatske (Božićni Ustav). Sljedeće godine u mjesecu travnju hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman donosi odluku o raspisivanju referenduma glede državnopravnog položaja Republike Hrvatske. Dana 19. svibnja 1991. održan je referendum na kojem se ogromna većina hrvatskog pučanstva izjasnila za slobodnu, samostalnu i nezavisnu Republiku Hrvatsku.

Iskaz naroda na održanom referendumu (plebiscitu) predstavlja temelj samostalnosti i nezavisnosti Republike Hrvatske u političkom smislu. Sva državna tijela obvezna su poštivati volju naroda koja je iskazana na plebiscitu pa je stoga Sabor 25. lipnja 1991. donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske čime je Hrvatska, od tog dana, postala samostalna i nezavisna država.

 Zasjedanje državnog sabora u podrumu Inine zgrade u Zagrebu, 8. listopada 1991.

Ubrzo nakon toga, počela je otvorena agresija Srbije na Hrvatsku. Potom je potpisana tzv. Brijunska deklaracija kojom se agresorska JNA trebala povući u vojarne, a Slovenija i Hrvatska (koje su tada već bile nezavisne države) su trebale odgoditi provedbu postupka razdruživanja kako bi se kriza riješila mirnim putem. Do mirnog razilaženja nije došlo zbog upornog odbijanja bilo kakvog dogovora od strane srpskog (jugoslavenskog) vodstva koje je jedino za cilj imalo oružanom agresijom ostvariti Veliku Srbiju. Nakon što je istekao moratorij na provedbu postupka razdruživanja Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama bivše države, dana 7. listopada 1991. godine zrakoplovi JNA bombardirali su povijesnu jezgru glavnoga grada Zagreba, zgradu državnog sabora i Banske dvore u kojima je tada bilo smješteno državno vodstvo na čelu s predsjednikom Tuđmanom. Zbog tih okolnosti i mogućih novih zračnih napada na Zagreb, sjednica svih triju tadašnjih saborskih vijeća hrvatskog parlamenta održana je 8. listopada 1991. godine na tajnom mjestu. Danas je poznato da je sjednica održana u podrumu Inine zgrade u Šubićevoj ulici u Zagrebu.

Saborska sjednica 8. listopada[uredi VE | uredi]

Spomen ploča ispred zgrade INA-e u Šubićevoj ulici, u Zagrebu :“U OVOJ ZGRADI HRVATSKI SABOR DONIO JE 8. LISTOPADA 1991. POVIJESNU ODLUKU O RASKIDU DRŽAVNO-PRAVNIH SVEZA S BIVŠOM DRŽAVOM”

Prvi predsjednik Sabora u Republici Hrvatskoj Žarko Domljan je tom prigodom rekao da je Hrvatska poslije tromjesečnog moratorija dugo čekala i mnogo propatila te da je sloboda pitanje njezina opstanka. Odluku kojom je Sabor proglasio okončanje postupka razdruživanja pročitao je Vladimir Šeks, potvrđujući da Jugoslavija kao zajednica država više ne postoji:

“Republika Hrvatska, od dana 8. listopada 1991. godine, raskida državnopravne sveze na temelju kojih je zajedno s ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadašnju SFRJ.”
Logotip Wikizvora
WikIzvor ima izvorni tekst na temu: Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ

Hrvatski je sabor u Odluci i zasebnim zaključcima naglasio i sljedeće:

3. Republika Hrvatska ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije – SFRJ,
5. Republika Hrvatska kao suverena i samostalna država, jamčeći i osiguravajući temeljna prava čovjeka i nacionalnih manjina…

Iz zasebnih zaključaka:

“Na Republiku Hrvatsku izvršena je oružana agresija od strane Republike Srbije i tzv. JNA. Republika Hrvatska prisiljena je braniti se svim raspoloživim sredstvima. Tzv. JNA se proglašava agresorskom, okupatorskom vojskom i mora bez odgode napustiti hrvatski teritorij, koji je privremeno zaposjela. Pozvane su i sve države, posebno članice Europske zajednice i Ujedinjenih naroda na uspostavu diplomatskih odnosa s Republikom Hrvatskom.”

Na istoj saborskoj sjednici izglasano je i 15 zakona potrebnih za oživotvorenje samostalne i suverene Republike Hrvatske. Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

Googleova tražilica (2018.)

Datoteka:Croatia-independence-day-2019-google-doodle-animated-gif.gif

Googleova tražilica (2019.)

Dana 8. listopada dogodila su se još dva važna događaja uz hrvatsku neovisnost. Dana 8. listopada 1075.[3] u Solinu je okrunjen kralj Zvonimir (krunom koju mu je poslao papa Grgur VII.,[4][5][6] što je bila potvrda priznanja Kraljevine Hrvatske kao međunarodnog subjekta), a 8. listopada 1871. Eugen Kvaternik pokrenuo je Rakovičku bunu, jedan u nizu neuspjelih pokušaja ostvarenja hrvatske neovisnosti.

Godine 2015. i Google je Hrvatima čestitao Dan neovisnosti tako da je na svojoj tražilici umjesto drugog slova O stavio hrvatsku zastavu, odnosno, zamijenio ga hrvatskom trobojnicom, a u pozadinu postavio Plitvička jezera.[7]Poveznice[uredi VE | uredi]

  • Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ
  • Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske
  • Dan državnosti (Hrvatska)  Izvori[uredi VE | uredi]
  1. ↑ Maxportal Ivo Škrabalo:”Žao mi je, jako mi je žao što smo promijenili datum proslave Dana državnosti”, 25. lipnja 2014.
  2. ↑ Samo je jedan datum osnutka Hrvatske, a to je – 25. lipnja, Glas Slavonije, 24. travnja 2015.
  3. ↑ Klaić, Vjekoslav. Povijest Hrvata : od najstarijih vremena do svršetka XIX. stoljeća, Tisak i naklada L. Hartmana, Zagreb, 1899., str. 113., 115.,

    Wikicitati „Dan 8. listopada 1076. znamenit je u povijesti hrvatskoj.”

    (Klaić, 1899., 113.)

    Wikicitati „Bijaše polovicom listopada 1076. upravo u vrijeme, kad se je slavilo krunjenje u Hrvatskoj.”

    (Klaić, 1899., 115.)
  4. ↑ Budak, str. 211

    Wikicitati „1075. Poslanik pape Grgura VII. (1073. – 1085.), opat Gebizon, kruni u bazilici Sv. Petra i Mojsija u Solinu (danas Šuplja Crkva) Zvonimira za kralja Hrvatske i Dalmacije.”

    (―)
  5. ↑ Goldstein, str. 401
  6. ↑ Neven Budak – Tomislav Raukar, Hrvatska povijest srednjeg vijeka, Školska knjiga, Zagreb 2006., str. 138:

    Wikicitati „…pa je papin legat, opat Gebizon, 1075. u crkvi sv. Petra i Mojsija u Solinu okrunio Zvonimira za kralja Hrvatske i Dalmacije.”

    (―)
  7. ↑ Google Hrvatima čestitao Dan neovisnosti, Dnevnik.hr, 8. listopada 2015.
  • Zakon o blag­danima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hr­vat­­skoj (Narodne novine, broj 136/2002. – pročišćeni tekst, 112/2005., 59/2006.)
  • Važniji datumi iz povijesti saborovanja: 8. listopada – Dan neovisnosti Republike Hrvatske
  • Marijan Lipovac: Nedoumice oko državnih praznika – Zašto slavimo krive datume (Vijenac, broj 505/11. srpnja 2013.)

Hrvatski sabor logo.jpg Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatskog sabora. Vidjeti dopusnicu Hrvatskog sabora za Wikipediju na hrvatskome jeziku.

Čestitamo 8. listopada – Dan neovisnosti Republike Hrvatske!

Čestitamo 8. listopada – Dan neovisnosti Republike Hrvatske!

Čestitamo 8. listopada – Dan neovisnosti Republike Hrvatske!

Srodno

Continue Reading

Previous: 14.DOKU.art – program
Next: 8. listopada – Dan neovisnosti

Related Stories

ROŠTILJADA NA SAJMU CVIJEĆA I ANTIKVITETA (II)
  • Vijesti

ROŠTILJADA NA SAJMU CVIJEĆA I ANTIKVITETA (II)

urednik 23. svibnja 2025.
IMG-0e1b7a09461d192ec8bfdbc8fb22d8b1-V-1024x577.jpg
  • Vijesti

Od tradicije do novih trendova

urednik 22. svibnja 2025.
pijesci-1024x576.jpg
  • Vijesti

Međunarodni dan bioraznolikosti

urednik 22. svibnja 2025.

Arhiva

https://postpress.com.hr/wp-content/uploads/2025/05/WhatsApp-Videozapis-2025-05-06-u-22.30.43_e038cb35.mp4
konj

RSS Najnovije vijesti

  • Vladimir Putin: Rusija odlučna u stvaranju ‘sigurnosne zone’ u Ukrajini 23. svibnja 2025.
    Ruska vojska je dobila zadatak stvoriti “sigurnosnu tampon zonu” duž granice s Ukrajinom, rekao je u četvrtak ruski predsjednik Vladimir Putin. Predsjednik je to izjavio tijekom sastanka vlade posvećenog situaciji u ruskim pograničnim regijama, uključujući Kursk, Belgorod i Brjansk. Također su razmatrane dodatne mjere za podršku njihovim stanovnicima. “Donijeta je odluka o stvaranju potrebne sigurnosne...
    Logic
  • Konstrukcija židovskog mita – 1. dio 22. svibnja 2025.
    Ovaj članak čini prvi dio šire analize, s ciljem da se dokaže cionistička prijevara i mehanizmi povijesnog prepisivanja kroz stoljeća radi opravdanja modernog židovskog identiteta te smicalica koje Izrael koristi kroz primjenu suvremenih tehnologija i korištenje suvremenih političkih instrumenata, kako bi opravdao u tijeku genocid u Gazi, kao i buduće pripajanje cijelog Bliskog istoka svojim...
    Logic
  • Tajanstvene planine otkrivene ispod Antarktike – Struktura stara 500 milijuna godina konačno dešifrirana 22. svibnja 2025.
    Zatrpane ispod guste ledene kape istočne Antarktike, planine Gamburtsev predstavljaju dugo misterij za znanstvenike. Otkrivene sovjetskom ekspedicijom 1958. godine, te planine, usporedive s europskim Alpama, nevidljive su golim okom. Nedavno je studija objavljena u časopisu Earth and Planetary Science Letters otkrila nove informacije o njihovu postanku. Ta otkrića nude fascinantan uvid u geološku povijest našeg...
    Mirsad Š.
  • Putine, ne spriječiš li ovu farmaceutsku bagru, propast će ti plan o presperitetnoj Rusiji 22. svibnja 2025.
    U svijetu zdravstvene zaštite, gdje bi dobrobit ljudi trebala biti na prvom mjestu, svjedočimo uznemirujućem obrascu koji se ponavlja u različitim zemljama – od Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije do Ruske Federacije. Novo upozorenje o potencijalnoj pandemiji tzv. “mačje gripe” otkriva kako funkcionira dobro uigrani mehanizam stvaranja profita pod krinkom javnozdravstvene zaštite. Poznati scenarij...
    Mislav P.
  • Kako je racionalni um Amerike oblikovao genijalnu cestovnu mrežu 22. svibnja 2025.
    Zamislite ogroman prostor, tek oslobođen od kolonijalne dominacije, koji čeka da ga se ispuni značenjem, infrastrukturom i životom. Tako su izgledale Sjedinjene Američke Države krajem 18. stoljeća – mlada država koja je pred sobom imala golemo, neistraženo prostranstvo i pitanje kako ga planski organizirati. U toj točki povijesti, američki racionalizam susreće svoju najkonkretniju manifestaciju: cestovna...
    Mirsad Š.
  • „Oni izmišljaju vlastita pravila” – Umjetne inteligencije stvaraju jezik i društvene norme bez ljudi 21. svibnja 2025.
    Tehnološki napredak u području umjetne inteligencije (UI) nastavlja pomicanje granica našeg shvaćanja. Nedavno su istraživači ukazali na sposobnost jezičnih modela UI-a da autonomno razvijaju zajedničke društvene konvencije. Ova otkrića otvaraju zanimljiva pitanja o načinu na koji ti sustavi oponašaju ljudsku dinamiku. Kroz ponovljene interakcije, ti modeli mogu postići konsenzus o jezičnim normama, pokazujući oblik samoorganizacije...
    Mirsad Š.

Foto u prolazu

494210080_1226464866153076_8334538627927530823_n

Poziranje za POST

493687855_1226090509523845_4284148358448441920_n

You may have missed

ROŠTILJADA NA SAJMU CVIJEĆA I ANTIKVITETA (II)
  • Vijesti

ROŠTILJADA NA SAJMU CVIJEĆA I ANTIKVITETA (II)

urednik 23. svibnja 2025.
IMG-0e1b7a09461d192ec8bfdbc8fb22d8b1-V-1024x577.jpg
  • Vijesti

Od tradicije do novih trendova

urednik 22. svibnja 2025.
pijesci-1024x576.jpg
  • Vijesti

Međunarodni dan bioraznolikosti

urednik 22. svibnja 2025.
Tajana_Krznaric_Uspavane_ljepotice4.jpg
  • Vijesti

Radionica koja povezuje ljude i okoliš

urednik 22. svibnja 2025.
post-logo-novi3 500x193
  • Marketing oglasnik
  • Kontaktirajte nas
  • Pravila privatnosti
x10730218842566495524
admin-ajax
logo-300x420
unnamed
svibanj 2025
P U S Č P S N
 1234
567891011
12131415161718
19202122232425
262728293031  
« tra    
Na malenom brijegu
  • Marketing oglasnik
  • Kontaktirajte nas
  • Pravila privatnosti
  • Naslovnica
  • Vijesti
  • Najave
  • Duhovnost
  • Alternativa i zdravlje
    • Smijeh je lijek!
  • Zanimljivosti
  • Kolege (i ja) na zadatku
  • Predstavljamo vam
    • Poziranje za POST
  • Naši čitatelji
  • Foto u prolazu
  • Video
  • Pravila privatnosti
Copyright © All rights reserved. | MoreNews by AF themes.
 

Učitavanje komentara...
 

Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.

    Ova stranica koristi kolačiće [eng.cookies] kako bi vam pružila bolje korisničko iskustvo.Prihvaćanjem pristajete na pravila privatnosti.OkPravila privatnosti