GRAD BJELOVAR
Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama u Bjelovaru: „Zaštita žrtava je dužnost države, a ne samo žena koje pate“
Povodom obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja, predstavnici HSLS-a Bjelovar i Udruge za zaštitu žena i djece žrtava obiteljskog nasilja IRIS održali su javnu akciju ispred Gradskog muzeja Bjelovar. Središnja poruka skupa bila je institucionalna apelacija za kontinuiranim radom na prevenciji i podršci žrtvama, uz naglasak kako se o problematici nasilja u obitelji mora glasno govoriti tijekom cijele godine, a ne samo u danima prigodnih obljetnica.
Na skupu su detaljno prezentirani operativni rad lokalnog skloništa za žrtve nasilja, specifični oblici psihosocijalne i materijalne pomoći koju korisnice i njihova djeca primaju, kao i sustavni socioekonomski problemi s kojima se žene susreću pri pokušaju tranzicije u samostalan život.
Crna statistika: Alarmantan porast najtežih oblika nasilja u Hrvatskoj
Dok lokalne sredine ulažu napore u osiguravanje privremenog smještaja, službeni podaci na nacionalnoj razini pokazuju da je obiteljsko i rodno uvjetovano nasilje u Hrvatskoj u stalnom porastu. Situacija je prema analizama relevantnih institucija iznimno kritična:
- 86% žrtava kaznenih djela nasilja u obitelji u Hrvatskoj čine žene.
- Bilježi se stravičan skok u broju najtežih zločina – godišnje u Hrvatskoj stradava i do 18 žena, pri čemu je u čak 12 slučajeva ubojica sadašnji ili bivši intimni partner, što predstavlja drastičan porast u kategoriji partnerskog femicida.
- Na razini kaznenih djela protiv spolne slobode, broj prijavljenih silovanja doseže najviše razine u posljednjih deset godina, pri čemu su u 57,7% slučajeva počinitelji bile žrtvama bliske osobe.
- Stručnjaci upozoravaju da na svako prijavljeno obiteljsko nasilje dolazi još 10 neprijavljenih slučajeva, uglavnom zbog straha žrtve od sustava, dugotrajnih sudskih procesa i blagih kazni za nasilnike.
Dugogodišnja sinergija lokalne samouprave i civilnog sektora
Predsjednik Gradskog odbora HSLS-a Bjelovar Igor Brajdić istaknuo je kako stabilna suradnja između HSLS-a, Grada Bjelovara i Udruge IRIS traje još od 2003. godine, kada je formalno pokrenut projekt skloništa, čije je operativno vođenje 2007. godine preuzela udruga.
“Ovo nije tema za političku samopromociju, već društveni problem o kojem se mora permanentno javno progovarati. U skloništu borave žene i djeca koji su izravne žrtve obiteljskog nasilja, a naša je zajednička dužnost to nasilje prevenirati svim raspoloživim mehanizmima”, izjavio je Brajdić.
Brajdić je podsjetio da je Grad Bjelovar 2022. godine osigurao novi, adekvatniji prostorni kapacitet za žrtve te da iz lokalnog proračuna u potpunosti podmiruje režijske troškove (plin, struju, vodu i komunalne usluge) nužne za funkcioniranje objekta. Kao ključne reformske korake najavio je predstojeće razgovore o dodatnim mjerama institucionalne podrške djeci, što uključuje prioritetan upis u gradske i privatne predškolske ustanove te organizaciju ljetovanja u Novom Vinodolskom, uz preduvjet ispunjenja tehničkih kriterija. Također je apostrofirao važnost uspostave besplatne, 24-satne telefonske linije za hitne intervencije.
Smještajni kapaciteti kontinuirano popunjeni
Voditeljica skloništa Iskrica Strčić upozorila je na činjenicu da su kapaciteti sigurne kuće u Bjelovaru uglavnom stalno popunjeni. Prema njezinim riječima, trend dugotrajnijeg boravka žrtava, koji je generiran tijekom pandemije koronavirusa, i dalje je na snazi, zbog čega pojedine korisnice u skloništu ostaju i do godinu dana. Budući da većina korisnica dolazi izvan Bjelovarsko-bilogorske županije, primarni je cilj dislocirati ih iz rizične okoline i omogućiti im siguran novi početak.
“Korisnicama nije osiguran samo privremeni krov nad glavom, već cjelovita socijalna usluga smještaja. To podrazumijeva intenzivnu psihosocijalnu podršku, pravnu pomoć pri vođenju sudskih i upravnih postupaka te pratnju na sudska ročišta”, pojasnila je Strčić. Posebno je naglasila visoku razinu suradnje s bjelovarskim osnovnim i srednjim školama, čime se djeci žrtvama omogućuje trenutačni nastavak obrazovanja uz maksimalnu zaštitu od društvene stigmatizacije.
Problem povlačenja prijava: Sustav ne smije prebacivati krivnju na žrtvu
Osvrnuvši se na složenu dinamiku unutar koje žrtve povremeno povlače kaznene i prekršajne prijave protiv nasilnika ili se vraćaju u toksične zajednice, Strčić je uputila oštru kritiku rigidnosti institucionalnog aparata.
“Žene prijave povlače primarno iz dubokog straha i ekonomske nesigurnosti, često stoga što državni sustav ne pokazuje pravodobnu spremnost da ih dugoročno zaštiti. Nedopustivo je odgovornost prebacivati na ženu koja pati od nepovjerenja u pravosuđe ili dugotrajno čeka sudske pravomoćne presude. Radikalna i trenutačna zaštita žrtava mora biti isključiva odgovornost države”, poručila je voditeljica skloništa.
Stambena kriza i prebivalište kao barijere za samostalnost
Predsjednica Udruge IRIS Jasna Barić podsjetila je da su udrugu inicijalno osnovali stručni djelatnici iz sustava socijalne skrbi koji su se izravno suočavali s posljedicama obiteljskog nasilja. Iako udruga danas ima stabilnu materijalnu potporu Grada Bjelovara i resornog ministarstva, znatna se sredstva i dalje moraju namirivati putem aplikacija na projektne fondove i donacije.
Barić je objasnila da zakonski okvir omogućuje boravak u skloništu u trajanju od šest mjeseci, uz opciju produljenja za još pola godine, što je razdoblje u kojem žene pokušavaju formalno okončati brakorazvodne parnice, regulirati imovinsko-pravne odnose i pronaći zaposlenje.
Kao najveću makroekonomsku prepreku pri izlasku iz sigurne kuće Barić je detektirala aktualnu krizu na tržištu nekretnina, odnosno izrazito visoke cijene najma stanova. Dodatan administrativni problem predstavlja i ostvarivanje socijalnih prava koja su zakonski vezana uz mjesto prebivališta, s obzirom na to da korisnice uglavnom nemaju lokalno prebivalište. Unatoč preprekama, veći dio žena uspješno trasira put prema potpunoj neovisnosti, u čemu im ključnu stručnu pomoć pružaju zaposlene psihologinje, socijalne radnice te partnerske organizacije i Obiteljski centar.
Imperativ građanske odgovornosti i rane prevencije
Članica HSLS-a Bjelovar Suzana Turković u svom je obraćanju fokus stavila na nužnost implementacije sustavnih preventivnih programa u obrazovnim ustanovama. Mlade je potrebno od najranije dobi educirati kako bi prepoznali ne samo fizičko, već i psihološko, ekonomsko i kibernetičko nasilje.
“Osim institucionalnog djelovanja, presudna je uloga društvene zajednice i svakog pojedinca. Moramo u potpunosti eliminirati kulturu ignoriranja i takozvanu ‘politiku nemiješanja’ u obiteljske odnose. Svaki građanin koji uoči nasilje ili ponašanje koje indicira eskalaciju, ima moralnu i zakonsku dužnost to prijaviti nadležnim tijelima”, zaključila je Turković, ponovivši da borba protiv obiteljskog nasilja zahtijeva angažman društva 365 dana u godini.
GDJE I KAKO POTRAŽITI POMOĆ?
Ako proživljavate obiteljsko ili bilo koji drugi oblik rodno uvjetovanog nasilja, ili znate nekoga kome je pomoć potrebna, podršku i siguran smještaj na području Bjelovara možete realizirati kontaktiranjem stručnog tima udruge na sljedeće službene kanale:
- Besplatna i anonimna SOS linija:0800 200 033 (dostupna za krizne intervencije, informacije o pravima i psihosocijalnu podršku).
- Fiksni telefon udruge:043 / 252 – 114
- Službeni mobilni brojevi:091 / 5067 – 009 i 091 / 4067 – 009
- Službena E-pošta: udruga.iris@gmail.com
- Adresa za službenu korespondenciju: Udruga “IRIS”, J. J. Strossmayera 2, p.p. 48, 43000 Bjelovar