Nova Rača
PROSLAVA MARTINJA U NOVOJ RAČI
Quasi vita hominibus vinum, si hibas illud moderate.
Vino je život čovjeka ako ga pije umjereno. (Biblija, Sirah 31,27)
Kulturno umjetnička udruga Ivan vitez Trnski Nova Rača na čelu s voditeljicom Brankom Novaković, priredila je već tradicionalno krštenje mošta u prepunom Domu kulture u Novoj Rači. Kako gostima tako i domaćinima obratio se Darko Knežić, načelnik Općine Nova Rača a potom i Marko Marušić, župan Bjelovarsko-bilogorske županije koji je kasnio više nego nekada Damir Bajs, kako je primijetio kolega Štefan Brajković (no, župan je kašnjenje opravdao . . .). Pogledajte i uživajte u gotovo profesionalno izvedenom scenskom prikazu velikog rituala krštenja mošta kojeg je na kraju u vino blagoslovio prekaljeni vinski biskup dr. Tomislav Matić.
Običaji uz blagdan svetog Martina – Martinje
Sveti Martin rođen je 316. godine u Savariji, današnji Szombathely u Mađarskoj, a umro je u Candesu 397. godine. Bio je biskup grada Toursa u Francuskoj, prvi svetac koji nije bio mučenik i prvi zaštitnik Francuske. O njemu se govorilo „da je bio vojnik na silu, biskup po dužnosti, a monah po izboru“. Njegov spomendan slavimo 11. studenog. Prema legendi, kada je trebao biti zaređen, protiv svoje volje za biskupa, sakrio se u gusinjak, ali su ga guske svojim gakanjem razotkrile, te su ga crkvene vlasti nakon toga postavile za biskupa. Zbog toga se na blagdan sv. Martina po tradiciji peče guska. Dobro je poznat i svim vinogradarima i ljubiteljima dobre vinske kapljice. To je vrijeme kada se po našim klijetima ori pjesma i blagoslivlja se novo mlado vino. Od davnine se ovaj običaj održava kod nas, pa se tako održao i do naših dana. Dobar vinogradar pozvat će goste i „pajdaše“ u svoj vinograd na proslavu „Martinja“. Bit će tamo bogat stol – guska s mlincima koja je neizostavna na taj dan, kobasice sa kiselim zeljem, pečenka i ostala jela i domaći digani kolači, a sve će se zaliti dobrim mladim vinom. Doći će i „biškup Martin“ koji će vino krstiti, a pratit će ga dobri seoski tamburaši koji će razigrati srca svih koji će se naći te večeri u klijeti.
Sve se to odvijalo prema ustaljenim pravilima, kod nas poznatima pod nazivom Križevački štatuti. Pisani su kajkavski narječjem. Po jednom izvoru nastali su u 16. stoljeću te predstavljaju, iako šaljivi, važan pravno povijesni dokument na hrvatskom jeziku.
Drugi izvor navodi da su nastali u 14. stoljeću kada je uz veliku veselicu „spravišće“ došlo do pomirbe križevačkih purgera i kalničkih „šljivara“. Ta trodnevna veselica bila je regulirana određenim pravilima, korijenima Križevačkih štatuta. Cjelovito izdanje Križevačkih štatuta sabrao je, sastavio i priredio Zvonimir Pužar 1912. godine.
Bitne osobe (pajdaši) ovih štatuta su „stari pajdaši, mladi pajdaši, pajdašice i pridošlice“. Dokument koji se mora voditi po ovim štatutima je „hižni protokol“. Dužnosnici su: stoloravnatel, oberfiškuš, fiškuš, popevač, čuturaš, barilonosec, peharnik, govoraš i vunbacitelj. Štatuti reguliraju pravila ponašanja prigodom proslava i veselica.
Vino u životu čovjeka
Vino je najkorisnije od svih pića, najukusnije od svih lijekova i najugodnije od svih živežnih namirnica kažu mnogi. Plod vinove loze grozd, iskorištava se kao hrana ili se prerađuje. Najvažniji njegov proizvod je vino. Ono se koristi kao redoviti dio obroka u mnogim zemljama, a služi i kao začin nekim jelima. Vino može nadomjestiti 500 kalorija masnoće ili šećera u svakodnevnoj hrani čovjeka. Prema tome, zdrav čovjek bi mogao dnevno popiti 0,7 l vina. Pije li se razumno, vino može biti zdravo piće. Vino se nikad ne bi smjelo piti na tašte, a najbolje ga je početi konzumirati od ručka pa prema kraju dana.
Osim alkohola i kiselina vino sadrži šećere, organske i mineralne soli, bjelančevine, vitamine i dr. U raznim zemljama vršena su ispitivanja o čimbenicima i uzročnicima kardiovaskularnih bolesti. Ustanovljena je tri do pet puta manja smrtnost od infarkta u Francuskoj i Italiji gdje je kultura pijenja vina izrazito visoka, u odnosu na Škotsku i Irsku gdje se vina gotovo da i ne piju. Francuski znanstvenici ustvrdili su da pozitivno fiziološko djelovanje dolazi iz spojeva skupine polifenola koje sadrže vina. Vino je hrana, antiseptik i regulator mnogih procesa u organizmu.Vino je svojom bojom i prozirnošću užitak za oko.
Vino nije kemijski spoj ili mrtva materija. Vino je živa materija i živi svojim životom od svog burnog početka – vrenja, pa do svoje „smirene starosti“. Ono je prije svega čovjekova okrjepa, podržava intimu prijateljstva i obiteljskog stola, prijatelj je čovjeka u satima napora, brige, tuge i radosti, te ostaje prvijenac među svim pićima.
Poslovice o vinu
Armenske poslovice:
„Vino i nijemog pretvori u slavuja“.
„Napili kozle vinom, pa došlo ono da se s vukom bori“.
Češka poslovica:
„Grožđe tuge daje najbolje vino“.
Engleska poslovica:
„Kad vino tone, riječi plivaju“.
Francuska poslovica:
„Dan bez vina, dan bez sunca“.
Japanska poslovica:
„Pri prvoj čaši čovjek pije vino, pri drugoj čaši vino pije vino, pri trećoj čaši vino pije čovjeka“.
Kineske poslovice:
„Nekoliko čaša vina sklope stotinu poslova“.
„Vino ne pije čovjeka, nego se čovjek opije sam“.
Latinske poslovice:
„U vodi je lako potonuti, još lakše u vinu“.
„Vino nema ključa“.
„Vino piju ljudi, a ostale životinje vodu“.
Njemačke poslovice:
„U bačvi vina skrivena su mnoga čuda“.
„Vino od ljudi pravi bogove i vragove“.
„Vino stvara prijatelje, a suze ih stavljaju na kušnju“.
Portugalske poslovice:
„Gdje svi plaćaju, vino nije skupo“.
„Kako vino ulazi, tako riječi izlaze“.
„Tko ima dobro vino, ima dobrog prijatelja“.
Turska poslovica:
„Dobro vino i lijepa žena, to su dva najljepša otrova“.
Talijanske poslovice:
„Bolje mutno vino nego bistra voda“.
„Gdje je krčmarica lijepa i vino je dobro“.
„Ujutro je vino olovo, u podne srebro, a navečer zlato“.
SASTAVIO: Tomislav Matić, viši kustos u Gradskom muzeju Bjelovar
