prof.dr.sc. Marijan Jošt i Slobodna Hrvatska o GMO-u i CETA-i
GMO (iz)um
bez (raz)uma
U Studijskom odjelu Narodne knjižnice “Petar Preradović” u organizaciji suverenističko-humanističke stranke Slobodna Hrvatska, održano je tematsko predavanje i predstavljanje knjige prof.dr.sc. Marijana Jošta “GMO (iz)um bez (raz)uma”
Iako je padala kiša, velika dvorana Studijskog odjela Narodne knjižnice “Petar Preradović” bila je skoro ispunjena znatiželjnicima, od kojih su mnogi na ovaj ili onaj način, bili ili jesu, uključeni u poljoprivredu.
Darko Vujnović, izdavač knjige, zahvalio je autoru na angažmanu te podijelio svoja osobna iskustva oko teme GMO-a u izdavaštvu. Kratko je predstavio problematiku te praktične probleme koji se pojavljuju korištenjem životinjske hranidbe genetski modificiranim organizmima (tumori, hormonalni poremećaji, . . .). Dotaknuo se i etičkog problema pri korištenju te tehnologije, kao i činjenice da se svi razlozi koji idu u prilog širokoj primjeni ove nakaradne tehnologije u prehrani mogu relativno lako opovrgnuti. Zaključio je da medijski trendovi, tokovi novca te neke akademske zajednice kao posljedica tih tokova jednostrano idu u prilog širenju GMO-a, iako je ta tehnologija još daleko od usavršenosti i zdravorazumske mogućnosti za primjenu u prehrani. Unatoč tome, mnoge južnoameričke i afričke zemlje su već sada poljoprivredno i zdravstveno devastirane agresivnim propagiranjem GMO kultura.
Hrvatska nije slobodna država!
Nakon izdavača, riječ je preuzeo prof. Ivan Pokupec, i sam poljoprivrednik i supredsjednik Slobodne Hrvatske. Pokušao je (uspio i uvjerio nas!) prikazati društveno-političke okvire koji su omogućili širenje GMO agende u svijetu te se isti takvi (nažalost!) postavljaju i na našim prostorima. Na početku je ustvrdio da je poljoprivreda, (zapravo mogućnost da se neka država sama prehrani!), najosnovniji temelj za govor o slobodnoj i neovisnoj zemlji. S tim na umu, došao je do zaključka da Hrvatska nije slobodna država. Podjela uloga u industriji prehrane (banka, otkupljivač, uvoznik, poljoprivrednik) ide, tvrdi, protiv proizvođača do tragikomičnih razmjera. U kontekstu poljoprivrede, problem vidi u pet ključnih točaka: prejakom uvoznom lobiju, sustavu poticaja, sustavu kontrole, politici i birokraciji te nedovoljnoj informiranosti proizvođača i kupaca. Prof. Pokupec je odmah zatim ponudio i rješenja u vidu alternativnih izvora financiranja, direktnoj prodaji, inzistiranju na kontroli finalnog proizvoda, traženju odgovornosti od države te educiranju proizvođača i tržišta u skladu s alternativnim poljoprivrednim pristupima u svijetu. Potaknuo je prisutne da zagovaraju proizvodnju širokog spektra proizvoda u manjim količinama u ego/organskom uzgoju, kao i organiziranje kupaca kroz Grupe Solidarne Razmjene (GSR-ove). Prof Ivan Pokupec poljoprivredu vidi kao ujedno prvu crtu i zadnju obrambenu liniju hrvatskih nacionalnih interesa te je prozvao sve hrvatske predstavnike u EU parlamentu koji su, (dok nas na nacionalnoj razini truju ideološkim razlikama), na europskoj razini jednoglasno dignuli ruke za zloglasni CETA sporazum, koji je nazvao „malim TTIP-jem“, navodeći moguće opasnosti implementacije tog sporazuma: rušenje standarda kvalitete hrane, radničkih prava, preplavljivanje Europe GMO-om i patentima na GMO sjeme te instalaciju korporativnih sudova.
Mogući spas vidi u hitnom aktiviranju svih građana Hrvatske te konstantnom aktivističkom pritisku na tijela RH kako ne bi došlo do ratifikacije tog sramotnog sporazuma, a efikasnost toga vidi u činjenici da su upravo aktivisti diljem Europe svojim akcijama (privremeno) stopirali TTIP. Pozvao je sve prisutne da se 20. svibnja 2017. odazovu velikom međunarodnom prosvjedu protiv GMO-a i ovih sporazuma, koji je prošle godine u Zagreb privukao čak 2000 aktivista. Naglasio je da je ovo pitanje iznad svih političkih, društvenih i ideoloških podjela, jer o njemu doslovno ovise zdravlje i životi svih nas.
GMO (iz)um bez (raz)uma
Na kraju se prisutnima obratio autor nadasve izvanredne, stručne i poučne knjige GMO (iz)um bez (raz)uma, prof. dr.sc. Marijan Jošt, oslikavajući svoju dugogodišnju borbu protiv GMO-a, koji je u samim začecima prepoznao kao opasnost po raznolikost biljnog svijeta te zdravlje životinja i ljudi. Naveo je primjere iznimno jakog lobiranja za GMO unutar pojedinih fakulteta, mainstream medija te državnih tijela Republike Hrvatske. Njegovo je mišljenje “da nikako ne smijemo dopustiti širenje te tehnologije na hrvatskim poljima” te je naveo i opasnosti po pravedno tržišno natjecanje koje ona nosi, uz ogromne opasnosti po prirodu. Naveo je i prve primjere sličnih manipulacija, poput zlatne riže (obogaćene vitaminom A) koja nije zaživjela jer je bila ekonomski neisplativa. Prikazao je šokantne slikovne rezultate primjene GMO kultura u ishrani životinja te ustvrdio da je sasvim logično njihovo pojavljivanje u ljudskom organizmu putem prehrane. Razumljivim jezikom je objasnio stručnu problematiku kod pojavljivanja GMO kultura: prvi problem je smanjivanje biljne raznolikosti koja na kraju uvijek rezultira slabljenjem i propadanjem vrsta; drugi problem su posljedice po zdravlje životinja i ljudi koji konzumiraju produkte tehnologije koji štite biljku od nametnika (otrovi koji se razvijaju genetskim manipulacijama te glifosati).
Zauzimanje za vlastitu budućnost!
Dao je primjere iznimno široke pojave glifosata, koji se zbog nekontroliranog korištenja već sada pojavljuju u vodi i zemlji vrlo udaljenoj od samog mjesta primjene. Prof. Jošt rješenje vidi u popularizaciji i poticanju ekološkog uzgoja te smatra da će očuvanje od GMO tehnologije s vremenom Hrvatsku učiniti poljoprivrednom i ekonomskom oazom. Kaže da nije preoptimističan po ovom pitanju, što zbog jakog pro GMO lobija, a što zbog opće nezainteresiranosti i letargije u narodu. Ipak, vidi da se svijest o važnosti zaštite poljoprivrednih dobara širi te se nada jačem zauzimanju javnosti jer je, kaže, to “zauzimanje za vlastitu budućnost!”. Ne žali što je žrtvovao svoje vrijeme i neke akademske uspjehe zbog ove borbe, jer smatra da se posvetio nečemu što nije financijski isplativo, ali je, ljudski gledano – zasigurno ispravno.
Foto-raport s predstavljanja knjige prof.dr.sc. Marijana Jošta
GMO (iz)um bez (raz)uma
Sljedeće događanje u Studijskom odjelu Narodne knjižnice “Petar Preradović”
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.