“Jedrenjak kapetana Kuke”
Nade Crnogorac –
25 godina Biblioteke „Stvaralaštvo učitelja“
Piše Ilija Pejić
U petak 2. ožujka 2018. u Studijskom odjelu bjelovarske Knjižnice promovirana je najnovija zbirka pjesama poznate hrvatske pjesnikinje Nade Crnogorac Jedrenjak kapetana Kuke objavljene u izdanju HPKZ – Ogranak Bjelovar u Biblioteci Stvaralaštvo učitelja. Tom prigodom obilježena je i 25. godišnjica biblioteke.
Dugogodišnja bjelovarska profesorica hrvatskog jezika Nada Crnogorac pripada malobrojnim pjesnicima koji se tek tako ne rasipaju riječima, pa logično njezin opus nije velik po opsegu, tek dvije stihozbirke. Javnosti je poznata zbirka Otvorena vrata (2000.). Za drugu zbirku pripreme su započele 2007. kada je sudjelovala na Goranovom proljeću i u narednih deset godina objavit će u različitim tiskanim (Zarez, Poezija, Quorum, Marulić, 15 dana, Bjelovarski učitelj…) i internetskim časopisima (Knjigomat, Underpass, Poiesis…) pedesetak pjesama koje će nakon pomne redakcije uvrstiti u ovu zbirku.
Jedrenjak kapetana Kuke sadrži 69 pjesama raspoređenih u četiri ciklusa (Tamno ogledalo crna rupa, Moje ste ili čije ste riječi, Noću sanja neko drugo more, Prolazila sam kroz prolazno). Knjigu je recenzirao dr. sc. Branislav Oblučar, profesor komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Oblučar je napisao i pogovor zbirci Pogled van i pogled unutra. Promociju je započela prof. Lucija Miškić Baronić pozdravnim riječima upoznavši prisutne s osnovnim podatcima iz pjesnikinjina života, a potom je dr. sc. B. Oblučar u nekoliko skicuoznih poteza vješto nazočnima približio poetiku Nade Crnogorac koja polazi od svijeta u kojemu živi i od ljudi s kojima dijeli ovaj planet. Iskusnim okom zapaža ljudski nemar prema prirodi, potrošačko društvo koje u ime profita sve nemilice razgrađuje i u biranim riječima u stihovima ustaljena ritma priča sumornu priču o zamoru umornoga mora, pjeva elegiju o potrošenosti stvari, o našim tragovima, o suvišnosti… Otuda nemir, pritajena žalost, tjeskoba pa nerijetko i ironija… Umjesto sigurnosti zemlja je postala nesigurna, novi naraštaji ne znaju slušati pjev ptica, diviti se srnama, gušterima, jutrima, osvitima… Dočekuju zore obasjani neonom šoping cenatara. Pjesnicima i svim „moreplovcima“ ostaju snovi i nade o nekom drugom moru, moru koje nas ne sputava već koje nas oslobađa. S pravom se može reći da je njezina poezija angažirana jer diže glas protiv svijeta koji je pogazio sva moralna načela i prema čovjeku i prema prirodi. Pjesnici tragična usuda Lorca, Osip i Nadežda Mandeljštam, Virginia Woolf… ostavili su traga i u Nadinim stihovima, posebice onima kojima se traga za srećom. Istaknuto mjesto u Nadinim pjesmama pripada tijelu i prolaznosti, zrcalu koje se raspalo na tisuće komadića, o trajnoj potrazi za sobom cjelovitom, trajnom i neprolaznom… Tko zna, možda stvarno postoji implozija koja će skupiti sve te komadiće i vratiti izgubljeni identitet? Nadahnuti nadom čitatelji će biti svakako nagrađeni neobičnim slikama, metaforama, bljeskovima pjesničke imaginacije koju znaju stvoriti samo pjesnici Nadi nalik.
U drugom dijelu promocije urednik zbirke Ilija Pejić u kratkom je osvrtu prikazao Biblioteku Stvaralaštvo učitelja koju je 1993. pokrenuo prof. dr. sc. Vladimir Strugar sa suradnicima i koju je uređivao sve do 2010. Otada biblioteku vodi I. Pejić. U biblioteci je do danas objavljeno 25 knjiga pa je ovom prigodom proslavljena i 25. godišnjica njezina postojanja i to na najbolji mogući način, zbirkom koju je grafički besprijekorno oblikovao Krešimir Ivanček.
Retrospektivan pogled u prošlost daje za pravo na smjele zaključke kako je biblioteka odigrala važnu ulogu u prosvjetnom i kulturnom životu šireg bjelovarskog prostora jer autori-učitelji i njihova djela potvrđuju iznesenu misao.
Osvrt na zbornike objavljene u biblioteci kao što su Mato Lovrak u hrvatskoj školi: književnoteorijski i didaktičko-metodički obzori (2000.), Riječi teške od života: suvremene težnje u nastavi hrvatskoga jezika (2003.), Timska nastava u školskoj praksi: teorijska i didaktičko-metodička postignuća (2004.), Interpretacije, stvaranje i timsko učenje: poticaji u djelima Mate Lovraka (2005.) te Posvećenost učiteljskom pozivu i znanosti: znanstveni kolokvij u povodu 70. godišnjice Vjenceslava Herouta (2014.) ili pak na brojna književna djela publicirana u biblioteci: zbirku pjesama A. Šoški Školjka, zbirku priča za djecu Višnje Tekajić (Na ladanju ili ratni dekameron, 1995.), dvije drame Eduarda Špoljara (Kobna sjena prošlosti, Mladenov slučaj, 1995.), priče za djecu Marije Drobnjak Posavec (Šarene priče, 1996.), pjesme Slavice Frajtić (Most iznad modre rijeke, 1999.) te iste godine pjesme Branka Kreštana (Duša zemlje), kratki roman Katice Kovrlija (Kuća za ptice, 2009.), priče Zdenke Mije Brebrić (Gospa na murvi: govorenja Luce pitarice, 2011.), najnovije priče Anite Sertić Kurtušić (Žena, majka i nečija kraljica, 2018.), drame Deset pučkih komedija Stjepana Banasa 2018. te knjigu Jedrenjak kapetana Kuke N. Crnogorac, 2018. samo dodatno činjenicama potkrjepljuju misao o ulozi biblioteke u proteklom vremenu.
Činjenicama u prilog ide i spoznaja kako je biblioteka bila i ostala otvorena različitoj tematici pa tako su 2007. Stjepan Banas i Nikolina Banas objavili Povjesnicu Hrvatske čitaonice Hercegovac (1920-2005.), a Vladimir Strugar Bibliografiju bjelovarskog školstva 1994. U biblioteci su izašle još dvije bibliografije dr. V. Strugara i Tajne Čorak, Deset godina Bjelovarskog učitelja (1992.-2005.) 2006. i Dvadeset godina Ogranka Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora Bjelovar (1992.-2012.) 2013. U biblioteci tiskane i tri knjige književnih rasprava i studija iz povijesti književnosti autora ovih redaka (Književno-jezične rasprave, 1997., Neodoljiva moć riječi, 2002. i Prožimanja, 2008.).
I sam pogled na grafičko oblikovanje Krešimira Ivančeka, Miroslava Brletića, Stjepana Horvata te ilustracije u knjigama vrsnih slikara/grafičara počevši od Estere Levi Brletić, Melite Kraus, Franje Matešina, Ivana Matanića, Antuna Ibriksa pa sve do Renate Vranyczany Azinović… dodatno potvrđuje smjelu tvrdnju o značenju ovih knjiga i same biblioteke u duhovnom bjelovarskom prostoru.
Pripreme za knjigu Nade Crnogorac Jedrenjak kapetana Kuke kao i za knjigu Anite Sertić Kurtušić Žena, majka i nečija kraljica započele su 2017. za vrijeme predsjedanja Ogrankom prof. Voje Kranželića koji se i potpisuje kao nakladnik. Njemu se kao sunakladnik pridružuje bjelovarska Knjižnica i njezin ravnatelj Marinko Iličić. Na izbornoj skupštini Ogranka u studenome 2017. izabrano je novo vodstvo Ogranka, nova predsjednica prof. Ornela Malogorski i njezina zamjenica mr. sc. Zorka Renić. Prof. Malogorski u ime nakladnika pojavljuje se na nedavno objavljenoj knjizi Stjepana Banasa Deset pučkih komedija, izboru kojim je obilježena Banasova 70. godišnjica života i 20. obljetnicu Hrvatske knjižnice u Hercegovcu.
Dvadeset i pet godina biblioteke, 25 naslova, koje li podudarnosti. Tko je mogao tako dalekosežno planirati? Kako bilo da bilo, Bjelovarski učitelj ulazi u 23. godište, Biblioteka Stvaralaštvo učitelja zakoračila je u 26. godinu i u planu je 26. knjiga, Županijski centar cjeloživotnog obrazovanje još uvijek može napuniti dvoranu Doma kulture što je nedavno potvrdila prof. dr. sc. Dubravka Miljković kad je bila predavačica u organizaciji Ogranka HPKZ.
Ovu kratku prologomenu o vizijama i nadama onih koji metaforički isplovljavaju na more, o svima koji pokreću biblioteke, uređuju knjige, pišu vlastita djela… najbolje je završiti stihovima iz naslovne pjesme Nade Crnogorac Jedrenjak kapetana Kuke:
„Noću sanja more, neko drugo more,
ne ovo koje ga ruši i plaši
ne ovo koje ga guši i veže poput okova.
Noću sanja more koje ga oslobađa.“
Foto – raport :
